 |
 |
 |
 |
 |
|
Broj 2/2008
Evanđeosko kršćanstvo i navještanje evanđelja Sažeci članaka Stanko Jambrek Veliko poslanje u kontekstu crkava reformacijske baštine u Hrvatskoj u drugoj polovici dvadesetoga stoljeća
Oliver Olson Matija Vlačić i Biblijski zavod u Urachu
Roko Kerovec Kristovo uskrsnuće i eshatološka vizija Božjeg kraljevstva kao platforma evangelizacijske
prakse: izazovi i mogućnosti evanđeoskog poslanja
Ervin Budiselić Nova apostolska reformacija: apostolska služba za danas
Srđan Sremac Protestantsko obraćenje i pravoslavno preumljenje: uticaj obraćenja/preumljenja
na promenu ličnosti
Tomislav Vidaković Utjecaj Konstantinova „obraćenja“ na rast društvenog položaja biskupâ:
koja strana se više okoristila?
Mladen Jovanović Biblijska utemeljenost evangelizacije
Miško Horvatek Jeka Makedončevog poziva
Stanko Jambrek Veliko poslanje u kontekstu crkava reformacijske baštine u Hrvatskoj u drugoj polovici dvadesetoga stoljeća U radu se razmatra biblijska osnova Velikog poslanja i njegova recepcija u crkvama reformacijske baštine u Hrvatskoj, u globalnom i domaćem kontekstu. Daje se sažet prikaz ostvarenja Velikog poslanja u pojedinim područjima djelovanja crkava reformacijske baštine, uz ostalo u osnivanju crkava, rađanju novih denominacija i misijskom djelovanju. Razlažu se temeljna pitanja koja se pojavljuju u njegovu ostvarivanju te se naznačuju odgovori po pitanjima odnosa evangelizacije i društvenoga djelovanja, evangelizacije nominalnih kršćana i prozelitizma.
Oliver Olson Matija Vlačić i Biblijski zavod u Urachu Povijest tiskare u Urachu, blizu Tübingena, važne za ranu povijest slavenskog tiska, ne ističe ime Matije Vlačića (1520-1575). No Vlačić je našao načine doprinosa uspjehu tiskare. To što nije bio glavni suradnik izravno je povezano s progonstvom od strane izbornika Augusta iz Saksonije. Svjesnost o njegovu neumoljivu protivljenju Vlačiću može dati doprinos znanstvenim raspravama o autorstvu nekoliko djela.
Roko Kerovec Kristovo uskrsnuće i eshatološka vizija Božjeg kraljevstva kao platforma evangelizacijske
prakse: izazovi i mogućnosti evanđeoskog poslanja Članak istražuje mogućnosti i izazove evanđeoske evangelizacijske prakse u sklopu neprekinutog povijesnog kontinuiteta između Kristovog uskrsnuća i eshatološke realizacije Božjeg kraljevstva na zemlji. Ovaj kontinuitet je zamišljen kao dinamično dokončavanje povijesti spasenja i oslanja se na teološku formulu ‘uvedenog Kraljevstva’ koje ‘jest, i još nije’ realizirano. Time je Kristovo uskrsnuće prepoznato kao realizirani dio Kraljevstva tj. preuzima ‘jest’ dio formule tvoreći glavnu poruku evanđelja jer jamči i ostvaruje punu realizaciju Kraljevstva. Ova buduća realizacija prepoznata je kao Kristov povratak u slavi kada dolazi do općeg uskrsnuća te preuzima ‘još nije’ dio spomenute teološke formule. Predstavljena konstrukcija djeluje kao povijesna paradigma unutar koje se evangelizacija osmišljava i provodi. U tom se svjetlu propituju neki a(nti)historijski elementi evanđeoskog identiteta i evangelizacijskih strategija kao što su intuitivno poistovjećivanje poruke evanđelja s metodom spasenja samo po vjeri ili pak davanje prednosti osobnom iskustvu imanentne Božje prisutnosti na račun javne, kolektivne i sveobuhvatne upućenosti poruke evanđelja. Na koncu se članak dotiče nekih prednosti evanđeoskog kršćanstva u danoj paradigmi te evangelizacijskih mogućnosti, posebice u hrvatskom kontekstu.
Ervin Budiselić Nova apostolska reformacija: apostolska služba za danas Članak analizira ideju Petera Wagnera, glavnog predstavnika pokreta nove apostolske reformacije, da apostoli trebaju i moraju upravljati lokalnim crkvama. Potpora za tu tvrdnju temelji se primarno na Efežanima 2,20 gdje Pavao kaže da je crkva nazidana na temelju apostola i proroka. Dakle pitanje je da li ljudi s apostolskom službom predstavljaju taj temelj ili je temelj apostolska nauka? Usko povezano s time je i pitanje da li se apostolska služba/položaj nastavlja do danas ili ne? Članak u prvom dijelu analizira razloge nastajanja te ideje u Wagnerovoj teologiji i krajnje ciljeve NAR pokreta. U drugom djelu analizira se biblijsko razumijevanje apostolske službe koje je uobičajeno za sve teologe NAR-a, i konačno, te se ideje uspoređuju s tradicionalnim idejama o apostolskoj službi u kršćanstvu. Autor zastupa tezu da se apostolska služba u Tijelu Kristovu nastavlja i do danas, i kao takva treba biti priznata i kao službena funkcija; ali autoritet apostola bi trebao biti duhovni i utjecajni, a ne upravljački i hijerarhijski kao što Wagner tvrdi.
Srđan Sremac Protestantsko obraćenje i pravoslavno preumljenje: uticaj obraćenja/preumljenja
na promenu ličnosti U članku se autor prvenstveno bavi teološko-antropološkim razumevanjem ličnosti, koja svoju ontološku promenu doživljava u događaju i procesu obraćenja/preumljenja. Autor komparativnom analizom sagledava protestantski odnosno pravoslavni teološki diskurs obraćenja/preumljenja, te ukazuje na njihove sličnosti i razlike. Obraćenje/preumljenje se u radu razume kao celovit i jedinstven, pre svega egzistencijalni fenomen, koji ličnost menja, orijentiše i trajno preobražava. U poslednjem delu autor upućuje na nekoliko novijih kritičkih osvrta na protestantsko tradicionalno razumevanje doktrine obraćenja, te ukazuje na važnost novijih pristupa obraćenju u kontekstu postmodernog vremena.
Tomislav Vidaković Utjecaj Konstantinova „obraćenja“ na rast društvenog položaja biskupâ:
koja strana se više okoristila? Cilj ovog članka je odgovoriti na pitanje jesu li se Konstantinovim „obraćenjem“ na kršćanstvo okoristili više biskupi ili sâm Car. Nastojeći obuhvatiti i prikazati sve bitne čimbenike zaista kompleksnog povijesnog konteksta, a pazeći da zadrži fokus na najkonkretnijoj potrazi za odgovorom, autor je, uz pomoć mišljenja relevantnih stručnjaka, pokušao dati rješenje koje bi u najkraćim crtama moglo glasiti: Konstantinovim “obraćenjem“ biskupi su postali društvena elita Rimskog Carstva, što je Car spretno naplatio svojom kontrolom nad njihovim radom, iz koje su se postupno djelomično oslobodili zapadni biskupi (dakle, koristeći novonastalu situaciju), dok su njihovi istočni kolege sve više dolazili pod kontrolu države.
Mladen Jovanović Biblijska utemeljenost evangelizacije Unatoč ogromnu vremenskom rasponu potreba za širenjem Evanđelja nije danas ništa manja od one iz vremena nastajanja Crkve. Evanđelje se može naviještati na mnogo načina. Radosnu vijest valja propovijedati prije svega zato što je svijet izgubljen, zato što tone u svom vlastitom grijehu. Naviještanje je nedvojbeno temeljna zadaća svakog kršćanina.
Miško Horvatek Jeka Makedončevog poziva “Tako prođoše (Pavao, Luka, Timotej i Silvan), Frigiju i Galaciju pošto im Duh Sveti zabrani propovijedati riječ u Aziji. Kada dođoše na granicu Mizije, htjedoše u Bitiniju, ali im ne dopusti Isusov Duh. Samo prođoše kroz Miziju i siđoše u Troadu. Tu je Pavao imao noću viđenje. Neki Makedonac stade preda nj’ i ovako ga zamoli: ‘Prijeđi u Makedoniju da nam pomogneš!’ Odmah poslije tog viđenja nastojasmo otputovati u Makedoniju, zaključujući da nas je Bog pozvao da im donesemo evanđelje” (Djela apostolska 16,6-10).
|
 |
 |