 |
 |
 |
 |
 |
|
Broj 2/2009
Evanđeosko kršćanstvo i obitelj Sažeci članaka Stanko Jambrek Evanđeosko kršćanstvo i obitelj
Nina Lovše Uloge muža i žene u kršćanskom bračnom odnosu (Efežanima 5)
Miško Horvatek Dobro upravljanje kućom i odgoj djece u poslušnosti
kao preduvjet za kršćansku službu (1 Tim 3,4)
Ljubinka Jambrek Odgoj djece u evanđeoskom obiteljskom ozračju:
Biblijska načela primijenjena u obitelji
Robert Bogešić Obitelj i(li) karijera
Roko Kerovec Evangelizacija i obitelj: odnos u legitimnoj napetosti
Mladen Jovanović Značaj kršćanske obitelji u suvremenom društvu
Danijel Berković Od mizoginije do kulta: Etiološko čitanje Postanka 3
Đurđica Garvanović-Porobija Koegzistentne razine značenja u Marijinu Magnificatu
Srđan Sremac Integrativni pristup praktičnoj teologiji:
Socijalna konstrukcija konverzije - primer narativne
analize svedočanstva konverzije kod bivših zavisnika
Ratimir Pilja Razmatranje osjećaja krivnje
s teološke i psihološke perspektive
Recenzije Robert Bogešić Carl Brecheen i Paul Faulkner, Sklad u obitelji
Robert Bogešić Ruben Knežević, Živim s Kristom! 70 godina Baptističke crkve u Pakracu 1938.-2008.
Tomislav Vidaković Ivan Kordić, Razum, vjera i neznanje. Matija Vlačić Ilirik i svijet reformacije
Stanko Jambrek Evanđeosko kršćanstvo i obitelj Evanđeoski kršćani u svijetu i u Hrvatskoj nastoje evanđelje i načela Svetoga pisma primijeniti u svakodnevnom življenju, a brak i obitelj su vjerojatno najznačajniji i najvidljiviji pokazatelj uspješnosti te primjene. U prvome su dijelu ovoga rada obrađene osnove biblijskog učenja o braku i obitelji. U drugom je dijelu naznačen stav evanđeoskih kršćana o seksualnoj nemoralnosti, posebice o seksualnim odnosima prije braka i izvan braka te stav prema homoseksualnosti. U završnom dijelu rada daju se biblijsko-teološke smjernice za odgoj i jačanje obitelji koje uključuju uspostavu življenja na temeljima Božje riječi, uspostavu biblijskog autoriteta u braku i obitelji te uspostavu obiteljskih prioriteta.
Nina Lovše Uloge muža i žene u kršćanskom bračnom odnosu (Efežanima 5) Partneri su u bračnom odnosu jednaki pred Bogom zato što su oboje stvoreni na njegovu sliku. Zajedno oni u potpunosti odražavaju sliku Božju. Oboje su nositelji Božje osobnosti; oboje odražavaju određene aspekte Božjeg karaktera. Međutim, muž i žena dobili su različite uloge. U kontekstu kršćanskoga braka, prikazanog u Efežanima 5, partneri su pozvani na podložnost jedno drugome u ljubavi. U svjetlu te uzajamne podložnosti, žene se posebno potiču na podložnost svojim muževima, a muževi se posebno potiču ljubiti svoje žene. Muževi i žene uspoređeni su s Kristom i Crkvom, što tom odnosu daje posebnu svrhu i značenje, jedinstveno mjesto u okviru biblijskih odnosa, prikazujući ga kao značajnim, mjerodavnim i vitalnim. Dakako da postoje određeni kulturalni aspekti uloga; međutim, uspoređivanje tog odnosa s Kristom i Crkvom daje tim ulogama unutar braka vječnu, kulturno prenosivu vrijednost. Krist će uvijek biti Glava svoje Crkve i uvijek će voljeti svoju Zaručnicu, a Crkva će uvijek biti pozvana na podložnost i poštivanje prema njemu do kraja.
Miško Horvatek Dobro upravljanje kućom i odgoj djece u poslušnosti
kao preduvjet za kršćansku službu (1 Tim 3,4) U ovome članku se razmatraju duhovna odgovornost i biblijska načela Božjih djelatnika, s obzirom na dobro upravljanje kućom, kako bi ispunili Božje uvjete za obavljanje njegove službe. Autor će ukazati na negativne primjere Božjih ljudi čiju filozofiju odgoja djece treba a priori izbjegavati, međutim čitatelju će se podastrijeti i pozitivni primjeri svetopismaskog odgoja koje treba slijediti i primjenjivati. Svetopisamska pedagogija je nezaobilazna. Božja duhovno- odgojna ljestvica je postavljena doista veoma visoko, za sve one koji se žele baviti Božjim poslovima. Stoga, zadaća ovog rada je, da ukaže na Božje normative i preporuči rješenja Božjim djelatnicima, ma tko oni bili, kako bi izjegli obiteljski neuspjeh i pad “u beščašće i đavolsku zamku” (1 Tim 3,7).
Ljubinka Jambrek Odgoj djece u evanđeoskom obiteljskom ozračju:
Biblijska načela primijenjena u obitelji Bog je kao Stvoritelj osmislio obitelj i odredio standarde i pravila za življenje i djelovanje obitelji. Kao osnovna jedinica društva, obitelj treba odražavati Božju slavu. Božji plan za brak i obitelj nije se promijenio, promijenio se samo ljudski odnos prema toj instituciji. Stoga je nasušno iznova isticati važnost funkcioniranja obitelji prema biblijskim standardima. Ovaj se rad bavi odgojem djece u evanđeoskom obiteljskom ozračju koje, uz ostalo, podrazumijeva Božju prisutnost, čitanje i vršenje Božje riječi, ljubav između roditelja, molitvu i proslavljanje Boga. Predočeni su jasni ciljevi odgoja. Rad daje vrijedne i proživljene primjere biblijske stege. Obrađuje pitanje discipline od dječje do tinejdžerske dobi, povjerenje, odgovornost, komunikaciju te odnos s Bogom. Na kraju članak ukazuje na važnost obiteljskog bogoštovlja.
Robert Bogešić Obitelj i(li) karijera Život je isprepleten mnogim prekretnicama. Zasnovati obitelj, imati djecu ili imati karijeru, ostvarivati poslovne uspjehe, ostati doma uz djecu ili napredovati u tvrtki. Kako uspostaviti ravnotežu između privatnog – obiteljskog i poslovnog – karijernog života? U bilo kojem smjeru izgrađivali život, jedno je sigurno, potreban je odnos. Bez obzira na to radi li se o obitelji, sa ili bez djece, ili o ostvarivanju karijere na poslu, ostvaruje se određeni stupanj prisnosti. Na koji način će se ostvarivati ravnoteža između obitelji i karijere ovisit će najprije o odabiru prioriteta i usklađivanju ciljeva, bez obzira na to radi li se o osobnim ili poslovnim.
Roko Kerovec Evangelizacija i obitelj: odnos u legitimnoj napetosti Članak istražuje legitimitet evidentne napetosti između evangelizacijskog i obiteljskog poslanja evanđeoskih kršćana. Legitimnost se traži u kontekstu širih napetosti koje se očituju na društvenoj razini kristijanizirane civilizacije, ovdje predstavljene na primjeru Hrvatske, kao i u samim novozavjetnim tekstovima koji su uvelike utjecali na nju. Teologizacija ovih napetosti u sklopu eshatološkog modela uvedenog Kraljevstva je sugeriran okvir unutar kojega se vrednuje i razumijeva dotična evanđeoska napetost. Argument članka želi ukazati kako i uspjesi i neuspjesi evanđeoskih kršćana na polju sinteze obiteljskog života i evangelizacijskih napora, podjednako svjedoče za istinu Evanđelja i prate eshatološku dinamiku Novog zavjeta kao i razvoj povijesti spasenja.
Mladen Jovanović Značaj kršćanske obitelji u suvremenom društvu Bog je ljudima, koje je stvorio na svoju sliku i priliku, dao da žive u obiteljima, gdje oni tu njegovu “sliku i priliku” trebaju ostvariti i potvrditi. Zato je kršćanska obitelj tako važna karika društva. Vrijednost crkvene zajednice najbolje se potvrđuje (ili osporava) kršćanskim obiteljima koje crkvenu zajednicu ostvaruju. U suremenom društvu otuđenih pojedinaca kršćanska obitelj ima još istaknutiju ulogu.
Danijel Berković Od mizoginije do kulta: Etiološko čitanje Postanka 3 Cjelokupna problematika povijesti položaja žene traži i zaslužuje širu i detaljniju raspravu. Ovaj rad stoga ima namjeru, u religijsko-povijesnom kontekstu, naznačiti i problematizirati dva krajnja ‘pozicioniranja’ prema ženi u kontekstu bipolarnog muško-ženskog svijeta. Položaj, uloga i odnos prema ženi, uvelike je određen i judeo-kršćanskom tradicijom. Iz te je perspektive to znatno određeno biblijskim izvještajem o pokleknuću žene pred ‘zmijom’ iz Postanka 3. Žena je od tada obilježena kao ‘slaba’, ona je ta koja je poklekla pred ‘zmijom’ i tako lišila čovječanstvo blaženog rajskog stanja vrta u Edenu. Ovime je žena otvorila vrata, neprijatelju ljudskih duša, ali i svekolikoj paloj sudbi čovječanstva. Povijesna posljedica tog biblijskog izvještaja položaj žene u društvu i obitelji ipak nije jednoznačan. S jedne strane, to je krivnja koja uzrokuje mizoginiju (= ženomrstvo); s druge strane, kako je žena nositeljica čovjekova života, trajno opstoji i obožavanje žene, u obliku kulta plodnosti, koji je jedan od religijski najraširenijih, a kao sinkretističku devijaciju nalazimo i u starozavjetnom tekstu. U nekih kršćanskih tradicija ovaj kult nalazi se kao antipod mizoginiji.
Đurđica Garvanović-Porobija Koegzistentne razine značenja u Marijinu Magnificatu Marijin Magnificat je lirska minijatura izrazito bogatog semantičkog polja, s brojnim i višestrukim semantičkim razinama, koje autorica identificira i imenuje kao razinu 1. himničku i poetičku, 2. aktersku i akcijsku, 3. religijsku i ekleziološku, 4. revolucionarnu i prevratničku, 5. feminističku i rodnu, 6. maternističku i obiteljsku. Također se utvrđuje koegzistentnost i otvorenost polisemične poetičke strukture Magnificata, s brojnim angažiranim porukama za suvremenog čitatelja, posebice za obitelj. Iz iskustva Marijina što ga izriče u Magnificatu, kao i iz života svete obitelji, daju se izdvojiti posebne vrijednosti: ushit zbog roditeljstva, čast u odnosima roditelj-dijete te visoka svijest o misiji od Boga darovana djeteta.
Srđan Sremac Integrativni pristup praktičnoj teologiji:
Socijalna konstrukcija konverzije - primer narativne
analize svedočanstva konverzije kod bivših zavisnika U radu autor se bavi integrativnim pristupom praktičnoj teologiji u kojem se kombinuju hermeneutički, empirijski i strateški (kritički) metod. Autor sažima integrativni pristup u tri kategorije: razumevanje, objašnjenje i promena. Nadalje, autor naglašava da integrativni pristup zahteva međuodnos različitih grana teologije i omogućava praktičnoj teologiji da uđe u iskren dijalog sa društvenim naukama. U drugom delu rada autor ilustruje integrativni pristup na primeru socijalne konstrukcije konverzije koristeći narativni metod pri istraživanju svedočanstava o konverziji kod bivših zavisnika. Autor zaključuje da integrativni pristup, u okviru praktične teologije daje značajan doprinos savremenoj teološkoj refleksiji crkve i društva.
Ratimir Pilja Razmatranje osjećaja krivnje
s teološke i psihološke perspektive Ovaj rad prikazuje emociju osjećaja krivnje s većim fokusom na subjektivni osjećaj. Razlikuje objektivnu i subjektivnu krivnju u teološkom smislu, te subjektivnu krivnju u psihološkom smislu (neurotska krivnja) s posebnim osvrtom na onu koja je inducirana religijskom manipulacijom. U prvom dijelu obrađuju se psihološki i teološki aspekti emocije krivnje. Drugi dio rada je orijentiran na praktičan prikaz gdje se emocije krivnje koriste kao sredstvo komunikacije u želji za manipulacijom. Završava s pozitivnim aspektima u kojima je nametanje emocije krivnje konstruktivno.
|
 |
 |