Božić

Božić – iz Leksikona za evanđeosko kršćanstvo

S. Jambrek

rođenja Isusa Krista niti su ga utvrdili rani kršćani. Prva tri stoljeća postojanja crkve rođendanima nije pridavana pažnja, pa ni rođendanu Isusa Krista. Nitko ne zna kada je Krist rođen. U Bibliji se ne spominje slavljenje Božića, a ni rani kršćani nisu slavili Božić. Svaki je dan bio posvećen Isusu Kristu. Svakog se dana slavilo, a Gospodin Isus Krist bio je u i među vjernicima koji su ga slavili.

Slavljenja Isusova rođenja 25. prosinca na Zapadu se prvi put spominje 336. godine. Na jednoj staroj listi rimskih biskupa, kompiliranoj 354. godine nalazi se za 336. godinu zapisano “25 Dec.: natus Christus in Betleem Judeae” (25. prosinca rođen je Krist u Betlehemu Judejskom). Rimski biskup Julije I. odredio je 350. godine da se Božić svetkuje 25. prosinca, vjerojatno kao kršćansku alternativu poganskim festivalima slavljenja Saturnalija i zimskog solsticija. Mnogi poganski festivali održavani su na Mediteranu i u Europi na dan 25. prosinca, a na poganski festival Saturnalija Rimljani su slavili i davali darove siromašnima. Tijekom tih slavlja bilo je uobičajeno opijanje. Vjerojatno su kršćanski biskupi usvojili taj dan kao spomendan Isusova rođenja kako bi potakli vjernike da ne sudjeluju u poganskim slavljima i zadržali ih u crkvi. Mnogi od poganskih običaja ostali su i dalje povezani sa slavljenjem Božića. Kršćanske priče zamijenile su poganske, ali su i dalje ostale poganske prakse, primjerice uporaba svijeća i ukrašavanje drvca.

Ukrašavanje drvca za zimskih slavlja je tisućljećima stari običaj. Mnogi poganski festivali koristili su drvca za čašćenje svojih bogova i duhova. U sjevernoj Europi Vikinzi su koristili zimzeleno drvce kao simbol i podsjetnik da će tama i jaka zima brzo otići, a zelenilo i proljeće uskoro doći. Druidi iz stare Engleske i Francuske ukrašavali su zimzeleno drveće s voćem i svijećama kako bi častili svoje bogove žetve. Na festivalu Saturnalija Rimljani su ukrašavali drvca nakitom, drangulijama i svijećama.

U svakom razdoblju povijesti crkve, pa i danas, pojedine crkve i zajednice kršćana suprotstavljale su se slavljenju Božića i poganskim praksama koje ga prate zbog asocijacije na poganske festivale i štovanje idola, posebice zato što Sveto pismo ne daje datum rođenja Isusa Krista niti izvješćuje da su rani kršćani slavili spomendan njegova rođenja.

Literatura: Blagoslov, blagosloviti. 2007. U: Stanko Jambrek, prir. Leksikon evanđeoskoga kršćanstva. Zagreb. Bogoslovni institut i Prometej. (Koristi se uz dozvolu nakladnika.)

Scroll to Top