Isusov model učeništva

Isusov model učeništva

dr. sc. Ervin Budiselić

Isus je djelovao u Izraelu, prva Crkva se širila u grčko-rimskom svijetu, današnja situacija je prilično drugačija, no Isusov nalog ostaje isti: „učinite sve narode mojim učenicima“ (Mt 28,19). Koncept učeništva u judaizmu ima dugu povijest. On nije bio oblikovan grčkom filozofijom, teološkim školama, skolastikom i tome slično, već posebnim farizejskim pokretom poznatim kao rabinizam. Danas pojam farizej ima značenje „licemjer“ te se može činiti kako su samim time i svi farizeji bili licemjeri, te kako ih je Isus samo ukoravao. No Isusove rasprave s farizejima i kritike bile su dio „obiteljske svađe“ jer su i sami farizeji bili skloni kritizirati druge farizeje. Sve je ovo bitno istaknuti uzimajući u obzir da se pojam učeništva veže uz korijen riječi rabinizam – rabinučitelj.

U Galileji u Isusovo vrijeme postojao je razvijen sustav učeništva na čijem je temelju Isus gradio i svoju službu. Učeništvo u to vrijeme ima dvije značajke: a) izuzetno i duboko poznavanje Pisma i b) pouka primjerom. Obrazovanje je započinjalo u obitelji. Razgovori za stolom, pričanje priča oko logorske vatre… Formalni oblik obrazovanja dijelilo se na tri stupnja koji se nazivaju: 1) Bet Sefer (Kuća knjige), 2) Bet Talmud (Kuća učenja) i 3) Bet Midrash. Na prvom stupnju učenja koje je trajalo 5-6 godina djevojčice i dječaci stariji od 5 godina učili su Toru napamet u sklopu škole u lokalnoj sinagogi. Tu je formalno obrazovanje djevojčica završavalo. Samo dječaci iznad 12 godina koji su bili sposobni i imali žara mogli su naredne 3-4 godine ići na drugi stupanj gdje su učili ostale dijelove Tanaka (Staroga zavjeta), usmenu predaju te obiteljski zanat. Mladići iznad 15 godina koji su stekli veliko znanje i imali žara i sposobnost učenja mogli su ići dalje na treći stupanj slijedeći nekog rabina koji je imao autoritet (heb. smikah). Samo ta vrsta rabina imala je svoje “učenike “(heb. talmidim) i mogla je tumačiti Toru na nove načine koji odstupaju od uobičajenih. Nakon petnaestak godina predanog hodanja s rabinom učenik je mogao i sam postati rabin i imati svoje učenike.

Sam Isus je bio rabin (učitelj), imao je svoje učenike, koristio je farizejske metode tumačenja Pisma. Kako je bio židovski učitelj, crpio je iz „bazena“ postojećih židovskih prispodoba koje je prilagođavao svom nauku, imao je ispravno razumijevanje Staroga zavjeta, učenja su mu bila prožeta starozavjetnim citatima i aluzijama na starozavjetne tekstove, koristio je tradicionalne molitve, koristio je idiome prepoznatljive slušateljima onog vremena, držao se nekih običaja usmene predaje, nosio je resice na svojoj haljini itd.

Da bismo razumjeli i samim time stavili u praksu Isusovu ideju učeništva, potrebno je razmotriti i dva starozavjetna ishodišta učeništva, koja vezujemo uz Ezru te Iliju i Elizeja. Kada značajke ovih dvaju primjera spojimo zajedno, dobijemo ideju učeništva kakvu je Isus imao.

Ezra je bio književnik koji je svim srcem nastojao: a) proniknuti Zakon Jahvin – ozbiljno proučavati Riječ – ono što Riječ kaže; b) vršiti Zakon – živjeti ono što on nalaže; c) poučavati druge ono što Zakon nalaže (usp. Ezra 7,10 1*). Ezra postavlja ideal: dubinsko proučavanje Riječi – življenje Riječi – poučavanje drugih Riječju Božjom (Zakonom).

Drugi primjer veže se uz odnos Ilija – Elizej. Kada je Ilija pozvao Elizeja (1 Kraljevima 19), bacio je na njega svoj plašt. Elizej je ostavio sve za sobom i krenuo za Ilijom kako bi mu služio. Elizej je tako postao poznat kao onaj koji je „lijevao vodu na Ilijine ruke“ (2 Kraljevima 3,11). Elizej je ušao u taj odnos sluge – gospodara, slijedio je Iliju gdje god je ovaj išao, učio je od njega i na taj je način i sam postajao ono što je bio Ilija. Na završetku priče Elizej je postao baštinik Ilijinog plašta (aluzija na Djela 2 je očita).

Danas, kod nas na Zapadu, učeništvo se počesto svodi samo na crkvenu zgradu/učionicu, dva sata tjedno poučavanja od strane pastora ili nekog učitelja. No želimo li sudjelovati u učeništvo u biblijskom smislu, moramo poraditi na podizanju razine biblijske pismenosti, inzistirati da oni koji poučavaju to čine na primjeru vlastitih života, te izvući poučavanje iz učionica i vratiti ga u kontekst svakodnevnog života. To je bio Isusov model.

Više o ovome možete pročitati u članku Razumijevanju učeništva u kontekstu židovstva Isusova vremena u našem evanđeosko-teološkom časopisu Kairos:

1. dio – https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=332169
2. dio – https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=344755

* …nad njim je bila blaga ruka Boga njegova! Jer je Ezra nastojao svim srcem proniknuti Zakon
Jahvin, vršiti ga i poučavati Izraela u zakonima i običajima. (Ezra 7,9-10, KS)

Scroll to Top