Što predstavlja badem u Starom zavjetu?

Što predstavlja badem u Starom zavjetu?

Monika Bajić, mag. theol.

Badem: budnost i plodnost

„Kad sutradan Mojsije uđe u Šator svjedočanstva, gle: štap Arona iz doma Levijeva propupao! Potjerala mladica, procvjetao cvijet i sazreli bademi.” (Br 17,23; KS)

Pobuna protiv Mojsijeva i Aronova vodstva, koja je ujedno predstavljala i pobunu protiv samog Boga, stajala je života mnogih Izraelaca (Br 16,1-17,15). Stoga je Jahve postavio konačan test da bi okončao takvo gunđanje čudesno prikazujući svoj izbor Velikog svećenika: „Štap onoga čovjeka koga izaberem propupat će (פרח)” (Br 17,20; KS). Od svih štapova koji su pripadali plemenskim poglavicama samo je Aronov štap odgovorio na Božji izbor. Ne samo da je propupao već je preko noći rodio zrele (וַיִּגְמֹל) bademe! U hebrejskom se tekstu postepeno pokazuje pojačavanje tona upotrebom pjesničkog paralelizma s aliteracijom, tj. ponavljanjem suglasnika צ [cade] u 23. retku 17. poglavlja, kako bi se izrazilo strahopoštovanje pred dodirom Stvoritelja.

Ovo čudo povezalo je Arona s velikosvećeničkom službom na dva načina. Prvo, štap na kojem je bilo ispisano njegovo ime izbacio je bademove pupoljke/cvjetove (פֶרַח), baš kao što su svjetiljke u Šatoru sastanka, koje je Veliki svećenik čuvao, bile „u obliku bademovog cvijeta, s pupoljcima i laticama (פֶרַח)“ (Izl 25,33-34; 37,19-20). Drugo, riječ צִיץ (cic – doslovno „cvijet“) odnosi se na „cvjetove“ koje je izbacio Aronov štap, a drugdje u Starom zavjetu isti izraz upotrebljava se za cvijet koji je ukrašavao prednji dio turbana (ili mitre) Velikog svećenika (Izl 28,36; 39,30; Lev 8,9). No u hrvatskim prijevodima Biblije hebrejska riječ cic prevodi se kao „pločica“ te stoga ova paralela nije baš uočljiva.

„Jahve reče Mojsiju: ‘Opet stavi Aronov štap pred Svjedočanstvo, neka se čuva za znak buntovnim sinovima. Dokončaj tako njihovo rogoborenje protiv mene da ne izginu.’” (Br 17,25; KS). Aronov je štap poslužio kao upozorenje, mada se ovakva demonstracija čini previše površna za tu svrhu, osim ako u hebrejskom ne prepoznamo dodatnu poveznicu.

Zašto bademi? Nema dokaza da je Aronov štap napravljen od bademovog drveta. Riječ za „badem“ (שָׁקֵד) potječe od istog korijena kao i glagol bdjeti, biti budan, na oprezu (שׁקד). Drvo badema smatra se „budnim“ jer u odnosu na ostala stabla u godini cvjeta prvo. Imajući ovo na umu može se bolje pojmiti i Božja pouka mladom Jeremiji, koja na hrvatskom nije najjasnija: „’Što vidiš, Jeremijo?’ Odgovorio sam: ‘Vidim granu bademovog drveta [שָׁקֵד]’. ‘Dobro vidiš’, rekao mi je BOG, ‘jer ja bdijem [particip od שׁקד] nad svojom riječi, da je izvršim.’“ (Jer 1,11-12; SHP).

Aronovi bademi aludiraju direktno na budnost tj. bdijenje u kontekstu očuvanja njegovog svećenstva. Bog koji nikada ne spava, odnosno uvijek je budan (Ps 121,4), uhvatit će svakog uzurpatora. Tako su i Njegove budne svjetiljke u obliku bademovog cvijeta svaku noć osvjetljavale Šator sastanka (vidi Izl 27,21; Lev 24,3).

Aaronov štap nije svojstveno bio bolji od drugih drvenih štapova, niti je Aron bio bolji od ostalih Izraelaca. Uostalom, on je bio odgovoran za izradu zlatnog teleta (Izl 32,2-4.24)! No Božji ga je izbor učinio plodnim i zaštitio njegovu službu. Slično tome, Bog je odabrao sve koji vjeruju u njegova Sina s njihovim manama: „No vi ste izabrani narod i kraljevsko svećenstvo. Vi ste sveti narod koji pripada Bogu. On vas je pozvao iz tame u svoje divno svjetlo da razglašavate njegova čudesna djela.“ (1 Pt 2,9; SHP). Poput Arona možemo biti sigurni da će Bog očuvati našu službu Njemu, bdjeti nad njom i učinit će da bude plodonosna.

Scroll to Top