Ta debela i dosadna knjiga Biblija

Prvo što nam zapne za oko kada uzmemo Bibliju u ruke jest da je to debela knjiga. Ako još k tome Bibliju otvorimo i počnemo čitati, otkrit ćemo ne samo da je Biblija debela već i da u njoj postoje dijelovi koji su zamorni za čitanje (primjerice rodoslovlja ili opisi prinošenja žrtava u Levitskom zakoniku) i dijelovi koji su nama danas nerazumljivi (kao što su proročke knjige, Knjiga Otkrivenja itd.). No ono ključno što će odrediti sudbinu Biblije u našem životu odgovor je na pitanje: Koliko od svega što je napisano na ovih tisuću stranica ima veze sa mnom danas?

Uključimo malo maštu i razmislimo o tome kako bi rani Isusovi sljedbenici odgovorili na to pitanje.

Isusova Biblija bila je „Stari zavjet“ (Hebrejska Biblija). Sve što je poučavao i govorio, govorio je na temelju nje. Prvi Isusovi učenici također su imali samo „Stari zavjet“; uz to imali su prilike uživo ili preko posrednika (iz druge ruke) svjedočiti o Isusovoj službi poučavanja.

Isusovi sljedbenici nakon njegova uznesenja raspolagali su: usmenom predajom o Kristu i Hebrejskom Biblijom, jer su bili dio židovske zajednice Isusovih učenika. Pojavili su se prvi novozavjetni dokumenti (poslanice i možda Evanđelje po Marku). No iako su postojali neki novozavjetni dokumenti, to ne znači da su ih sve lokalne crkve onog vremena posjedovale. Dakle, njihova Biblija također je bila „Stari zavjet“ uz usmenu predaju o Isusu i eventualno neki novozavjetni dokument.

U svakom slučaju, te rane skupine Isusovih sljedbenika nisu imale Biblije u kojima se prvi dio nazivao „Starim zavjetom“ i nisu sebe gledali kao neki zaseban novonastali entitet koji nema veze sa židovskim narodom.

Mi smo danas u drukčijoj situaciji. Prvi dio Biblije zovemo „Stari zavjet“, čime proglašavamo taj dio Biblije zastarjelim i time nehotice šaljemo poruku kako taj dio Biblije nije baš aktualan za nas danas. Još ako tome pridodamo ideje da je „Crkva rođena na Pentekost“, ili da je Crkva danas „duhovni Izrael“, ili da su se ljudi u Starom zavjetu spašavali po djelima, a mi danas po vjeri, takve ideje i učenja itekako utječu i određuju davanje odgovora na prethodno spomenuto pitanje.

Potrebno je sav Božji narod izložiti cjelokupnom Pismu, a ne samo odabranim/omiljenim dijelovima. Kako bismo to uspjeli, potrebno je s jedne strane uvidjeti štetnost gore spomenutih učenja, a s druge strane pomoći vjernima da upoznaju dijelove, složenost i dubinu biblijske priče kako bi razumjeli relevantnost Pisma za njih danas.

Na Biblijskom institutu nudimo tečajeve na te teme, imamo kvalitetne video materijale iz serije učenja That the World May Know Raya Vandera Laana, te smo izdali seriju knjiga „Kako se (ne) izgubiti u Bibliji“ koja je napisana upravo zato da vjernicima u crkvama pomogne iskusiti ljepotu i dubinu biblijske priče. Više informacija o knjigama na: https://www.bizg.hr/izdavastvo/.